BEOGRAD - Delovi zakona koji se bave temom rodne ravnopravnosti ne ispunjavaju evropske i svetske standarde i u praksi ne pružaju ženama efikasnu zaštitu od diskriminacije, zaključili su učesnici jučerašnjeg skupa „Model izmena i dopuna Ustava Srbije i pojedinih sistemskih zakona“.
- Za unapređenje položaja žena u Srbiji neophodno je doneti opšti zakon protiv diskriminacije, kao i posebne zakone o rodnoj ravnopravnosti. Naše zakonodavstvo je šareno i što se tiče oblasti ljudskih prava ima propisa koji se uopšte ne poštuju, kao i onih koji se poštuju delimično i selektivno. Nažalost, mnogi međunarodni standardi nisu još usvojeni - rekao je Aleksandar Resanović, predstavnik Centra za mir i razvoj demokratije.
Vesna Pešić je podsetila da su Ujedinjene nacije nedavno dale negativnu ocenu Srbiji kada je reč o poštovanju rodne ravnopravnosti.
- Zbog toga borbu za unapređenje zakonodavstva u toj oblasti smatram patriotskim činom - navela je ona.
Pravnica Violeta Kočić-Mitaček objasnila je da je dobro što je donet porodični zakon koji zabranjuje nasilje u porodici, ali da je problem to što ne postoje načini da se žrtve nasilja zaštite.
- Ono što je zastrašujuće je da su krivičnim zakonom smanjene kazne za krivična dela počinjena nad ženama, decom i nemoćnim licima. Tako je sad kazna za silovanje od dve do deset godina zatvora, kazna za obljubu nad nemoćnim licem od jedne do deset godina. Ipak, najstrašnije je to što je kazna za obljubu nad detetom u prvoj liniji srodstva najviše tri godine zakona - objasnila je ona.
Prema oceni pravnika Saše Gajina, naše zakonodavstvo nije dobro jer ne omogućava zaštitu ljudskih prava.
- Nije tačno da u Srbiji ne valjaju sudovi i sudije, a da su zakoni dobri, kako se to često govori. Zakon nije dobar ako ne omogućuje mehanizam zaštite samog zakona. Među najgorim primerima toga je Zakon o radu pošto se deklarativno zalaže za ravnopravnost žena, a ne postoji mera koja zaista štiti žene od diskriminacije - rekao je on.
Gajin je naglasio da u Ustavu Republike Srbije nedostaju ozbiljne garancije zaštite ljudskih prava uprkos tome što su takve garancije postojale u prethodnom ustavu.
- Ne postoji, na primer, eksplicitna zabrana dužničkog i seksualnog ropstva, što se smatra civilizacijskim tekovinama - tvrdi on.
Izvor: GLAS JAVNOSTI, Andrija Ivanović